Povezanost sedentarnosti na radnom mjestu i kvalitete života


1 Filip Marko Petrešević
2 Olivera Petrak
1 Klinika za traumatologiju Kliničkoga bolničkog centra Sestre Milosrdnice

2 Zdravstveno veleučilište Zagreb

Sedentarni tip posla i života pridonosi povećanom riziku nastanka kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, određenih tipova raka i mišićno-koštanih poremećaja te loše utječe na mentalno zdravlje. Cilj ovog rada bio je ispitati koliko je sedentarnost na radnom mjestu učestala te kako je sedentarni posao povezan s kvalitetom života. U istraživanju provedenom tijekom 2024. i 2025. sudjelovale su 64 osobe prosječne dobi 39,6 godina. Istraživanje je bilo anonimno, online, a riječ je o lančanom uzorku. Primijenjeni su upitnici SF-36, kojim se ispituje kvaliteta života povezana sa zdravljem, OSPAQ (engl. Occupational Sitting and Physical Activity Questionnaire) i Upitnik o sjedilačkom ponašanju zaposlenika (engl. Workforce Sitting Questionnaire) te dodatna pitanja o sociodemografskim obilježjima i zadovoljstvu tjelesnom aktivnošću.
Rezultati pokazuju da je indeks tjelesne mase (ITM) povišen, izrazitije kod muškaraca, što ukazuje da je većina ljudi u ovoj skupini prekomjerne tjelesne težine. Ispitanici su osrednje zadovoljni vlastitom tjelesnom aktivnošću, ali još uvijek nemaju velikih ograničenja koja se odnose na tjelesno zdravlje, emocionalne probleme i tjelesno funkcioniranje, gdje je postignut najbolji rezultat. Socijalno funkcioniranje i bol su umjereni, no energija i napor prilično su niski, pogotovo s obzirom na relativno mladu dob ispitanika. Ispitanici veliku količinu vremena provode sjedeći za vrijeme radnog i slobodnog vremena. Što više osobe sjede na poslu to manje stoje, hodaju i manje teško fizički rade, što je zabrinjavajuća informacija. Sedentarnost tijekom slobodnog vremena povezana je s lošijim zdravstvenim stanjem. Moguća rješenja ovog problema leže u povećanju tjelesne aktivnosti, modifikaciji radnog okruženja i edukaciji
o svjesnosti posljedica sedentarnog posla.

Ključne riječi: radno okruženje, sedentarnost, sjedenje

https://doi.org/10.24141/1/11/2/2