Complementary and Alternative Medicine in the Modern Healthcare System: Potentials, Challenges, and Scientific Evaluation

1,2,3 Ljerka Armano
1 KBC Sestre milosrdnice, Zagreb, Hrvatska
2 Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Rijeka, Hrvatska
3 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet
za dentalnu medicinu i zdravstvo, Osijek, Hrvatska

Sažetak
Ovaj rad analizira mjesto, ulogu i znanstvenu opravdanost komplementarne i alternativne medicine (KAM) u suvremenom zdravstvenom sustavu s naglaskom na prirodne metode  liječenja. Cilj je rada pružiti sveobuhvatan pregled definicija, povijesti, klasifikacije i regulacije KAM-a te procijeniti njegovu znanstvenu osnovu, etičke izazove i mogućnosti integracije u službenu medicinu. Svrha je potaknuti kritičko promišljanje o mogućnostima racionalne uporabe KAM-a, posebno kod pacijenata s kroničnim bolestima i u onkološkom kontekstu.
U radu se ističe da se metode KAM-a, iako znanstveno često osporavane, globalno sve više primjenjuju, osobito u kontekstu kroničnih tegoba, stresa i poboljšanja kvalitete života. Posebna pozornost posvećena je fitoterapiji i primjeni ljekovitih biljaka (npr. kamilica, kurkuma, ginseng), čija učinkovitost ima određenu empirijsku potporu, ali i brojne izazove povezane sa standardizacijom, regulacijom i mogućim interakcijama s konvencionalnim lijekovima. Rezultati ukazuju na potrebu za znanstvenom evaluacijom prirodnih terapija i jasnom distinkcijom između komplementarne i alternativne prakse te na važnost edukacije zdravstvenih djelatnika i pacijenata. Također se ističe uloga Svjetske zdravstvene organizacije u
usmjeravanju globalne strategije integracije KAM-a u zdravstvene sustave, uz naglasak na sigurnosti, kvaliteti i održivosti. Zaključno, rad sugerira da bi racionalna integracija
znanstveno utemeljenih KAM metoda mogla pridonijeti humanizaciji medicine, ali upozorava na potrebu zaštite pacijenata od pseudoterapije i nadriliječništva.

Ključne riječi: komplementarna medicina, alternativna medicina,
fitoterapija, prirodne metode, zdravstveni sustav, znanstvena
evaluacija, bioetika

https://doi.org/10.24141/1/11/1/3