{"id":1642,"date":"2023-03-22T10:26:42","date_gmt":"2023-03-22T09:26:42","guid":{"rendered":"https:\/\/jahs.eu\/?page_id=1642"},"modified":"2023-03-22T10:26:42","modified_gmt":"2023-03-22T09:26:42","slug":"patofizioloski-mehanizmi-djelovanja-zivotinjskih-i-biljnih-toksina","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/patofizioloski-mehanizmi-djelovanja-zivotinjskih-i-biljnih-toksina\/","title":{"rendered":"Patofiziolo\u0161ki mehanizmi djelovanja \u017eivotinjskih i biljnih toksina"},"content":{"rendered":"<p><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>Patofiziolo\u0161ki mehanizmi djelovanja <\/strong><strong>\u017eivotinjskih i biljnih toksina<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/jahs.eu\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/08.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-832\" src=\"http:\/\/jahs.eu\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/jahs100pdf.png\" alt=\"\" width=\"50\" height=\"50\" \/><\/a><\/p>\n<p>1 Laura Manin<br \/>\n2 Hrvoje Jakovac<\/p>\n<p>1 Medicinski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci<br \/>\n2 Zavod za fiziologiju, imunologiju i patofiziologiju, Medicinski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Sa\u017eetak<\/strong><br \/>\nPove\u0107anje incidencije otrovanja biljnim i \u017eivotinjskim toksinima tijekom proteklih godina ukazuje na va\u017enost poznavanja otrovnih vrsta na podru\u010dju Republike Hrvatske. Od otrovnih\u00a0 biljnih vrsta u Republici Hrvatskoj raste velebilje, kranjski bijeli bun, duhan, bunovina, crna bunika, bijeli ku\u017enjak, crni kukurijek i jesenski mrazovac. Ve\u0107ina otrovnih biljaka pripada\u00a0 porodici pomo\u0107nica (Solanaceae). To su biljke bogate tropanskim alkaloidima koji djeluju kao antikolinergi\u010dne tvari. Imaju antagonisti\u010dko djelovanje na muskarinske acetilkolinske receptore. S obzirom na \u0161iroku rasprostranjenost navedenih receptora u ljudskom organizmu, pri intoksikaciji tim biljkama dolazi do poreme\u0107aja rada srca, inhibicije ili stimulacije\u00a0 lu\u010denja pojedinih \u017elijezda, kao i poreme\u0107aja intestinalnog motiliteta. Jedan je od najpoznatijih u\u010dinaka pojava delirija i halucinacija koji nastaju zbog inhibicije muskarinskih acetilkolinskih\u00a0 receptora u mozgu. Opisane su i otrovne gljive, iako one pripadaju zasebnome carstvu. U na\u0161em podru\u010dju najva\u017enije su zelena pupavka i muhara. Ove gljive pripadaju rodu Amanita u\u00a0 kojima nalazimo dvije grupe toksina, falotoksine i amatoksine koji inhibiraju RNA polimerazu II i time onemogu\u0107uju sintezu vitalno va\u017enih bjelan\u010devina. Od \u017eivotinjskih toksina opisani su\u00a0 toksini zmija, paukova i riba. Ve\u0107ina zmija otrovnica u Republici Hrvatskoj pripada porodici Viperidae. Na\u0161e su najpoznatije otrovnice poskok i ri\u0111ovka. Njihov otrov sadr\u017ei hijaluronidaze,\u00a0 fosfolipazu A2 i metaloproteinaze. Od paukova opisani su crna udovica i sme\u0111i primorski rije\u010dni pauk. Otrov pauka smjesa je monoamina, koji djeluju proalgetski, peptida s ekscitatornim\u00a0 u\u010dincima koji izazivaju nociceptivni odgovor. Zavr\u0161ni dio osvr\u0107e se na ribe otrovnice, \u0161krpinu i morskog pauka.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Klju\u010dne rije\u010di<\/strong>: toksini, biljke, \u017eivotinje, tropanski alkaloidi, proteoliti\u010dki enzimi<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><a href=\"https:\/\/doi.org\/10.24141\/1\/9\/1\/8\">https:\/\/doi.org\/10.24141\/1\/9\/1\/8<\/a><\/p>\n<p><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Patofiziolo\u0161ki mehanizmi djelovanja \u017eivotinjskih i biljnih toksina 1 Laura Manin 2 Hrvoje Jakovac 1 Medicinski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci 2 Zavod za fiziologiju, imunologiju i patofiziologiju, Medicinski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci Sa\u017eetak Pove\u0107anje incidencije otrovanja biljnim i \u017eivotinjskim toksinima tijekom proteklih godina ukazuje na va\u017enost poznavanja otrovnih vrsta na podru\u010dju Republike Hrvatske. Od otrovnih\u00a0 biljnih [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-1642","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1642","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1642"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1642\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1643,"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1642\/revisions\/1643"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1642"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}