![\"\"](\"https:\/\/jahs.eu\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/jahs100pdf.png\")
<\/a><\/p>\n1 Ivana Jur\u010di\u0107 \u010culina<\/p>\n
\n1 Zdravstveno veleu\u010dili\u0161te Zagreb, Zagreb, Hrvatska<\/p>\n
\nSa\u017eetak
\nParodontitis je kompleksna upalna bolest kroni\u010dnog karaktera koju uzrokuju specifi\u010dne parodontopatogene bakterije zubnih naslaga i njihovi produkti te imunosni odgovor doma\u0107ina dovode\u0107i do razvoja upale, dezintegracije te destrukcije parodonta. Na tijek i opseg bolesti utje\u010du okoli\u0161ne, bihevioralne i genske varijable te sistemske bolesti, lo\u0161a oralna higijena, pretilost, stres, i drugo \u0161to mu daje multifaktorni karakter. Njegov utjecaj na kvalitetu \u017eivota pacijenta i sustavno zdravlje, kao i njihov dvosmjerni odnos, opse\u017eno je potvr\u0111en tijekom
\nposljednjih desetlje\u0107a. Najnovija klasifikacija parodontnih bolesti dijeli parodontitis na nekrotiziraju\u0107i, parodontitis kao manifestaciju sistemskih bolesti i klasi\u010dne parodontitise. Postavljanju dijagnoze kod pacijenta s parodontitisom prethodi uzimanje detaljne medicinske i stomatolo\u0161ke anamneze, intraoralni pregled, analiza rendgenske snimke te utvr\u0111ivanje parodontolo\u0161kog statusa. Ako nekirur\u0161ka terapija ne dovede do zadovoljavaju\u0107ih rezultata, vodi prema parodonto-kirur\u0161kim postupcima, nakon \u010dega slijedi restaurativna faza i sustavno pra\u0107enje
\npacijenta. Krajnja posljedica parodontitisa, potpuni gubitak trajnih zuba, name\u0107e znatna zdravstvena, dru\u0161tvena i ekonomska optere\u0107enja koja pridonose globalnim zdravstvenim
\ni dru\u0161tvenim nejednakostima. Prevalencija parodontitisa znatno je ve\u0107a u zemljama s niskim i srednjim dohotkom zbog ograni\u010dene dostupnosti stomatolo\u0161ke skrbi, neadekvatnog provo\u0111enja oralne higijene i nedostatka edukacije o oralnom zdravlju. U zemljama s visokim dohotkom parodontitis i dalje ostaje znatan javnozdravstveni problem zbog \u010dimbenika rizika: pu\u0161enja, dijabetesa, demografskih faktora te uzlaznog trenda o\u010duvanja prirodnih zuba. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, oko 47 % populacije starije od 30 godina pati od odre\u0111enog oblika parodontitisa, dok se za populaciju stariju od 65 godina taj podatak kre\u0107e i do 70 %, a predvi\u0111a se da \u0107e do 2050. vi\u0161e od 1,5 milijardi ljudi imati te\u0161ki parodontitis. Integrirane javnozdravstvene strategije, ciljane intervencije, multidisciplinarni pristup u prevenciji i lije\u010denju utemeljen na dokazima te ja\u010danje preventivne skrbi temelj su rje\u0161avanja ovog problema. Navedeni dokazi pru\u017eaju nove uvide u epidemiologiju parodontnih bolesti i podupiru ciljane intervencije i strategije javnog zdravstva pa je njihov prikaz i cilj ovog rada.<\/p>\n
Klju\u010dne rije\u010di: multifaktorni karakter parodontitisa, globalna prevalencija parodontitisa, socioekonomski utjecaj parodontitisa, intervencije i strategije javnog zdravstva<\/p>\n
Datum primitka: 03.09.2025.
\nDatum prihva\u0107anja: 31.01.2026.
\nhttps:\/\/doi.org\/10.24141\/1\/12\/2\/9<\/a><\/p>\n<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Javnozdravstveni aspekt parodontitisa 1 Ivana Jur\u010di\u0107 \u010culina 1 Zdravstveno veleu\u010dili\u0161te Zagreb, Zagreb, Hrvatska Sa\u017eetak Parodontitis je kompleksna upalna bolest kroni\u010dnog karaktera koju uzrokuju specifi\u010dne parodontopatogene bakterije zubnih naslaga i njihovi produkti te imunosni odgovor doma\u0107ina dovode\u0107i do razvoja upale, dezintegracije te destrukcije parodonta. Na tijek i opseg bolesti utje\u010du okoli\u0161ne, bihevioralne i genske varijable te […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-2162","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/2162","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2162"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/2162\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2163,"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/2162\/revisions\/2163"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2162"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}