<\/p>\n
Kontrola okratoksina A u su\u0161enom vo\u0107u<\/strong><\/p>\n Izvorni znanstveni \u010dlanak Robert Kecerin<\/strong>\u00a0; Nastavni zavod za javno zdravstvo \u201eDr. Andrija \u0160tampar\u201d, Zagreb, Hrvatska Puni tekst: hrvatski, pdf<\/strong> (3 MB) <\/a><\/p>\n Sa\u017eetak<\/strong> S obzirom na to da sadr\u017ei niz vrijednih hranjivih tvari (polifenoli, vlakna, vitamini, minerali, \u0161e\u0107eri i sl.), su\u0161eno se vo\u0107e proizvodi diljem svijeta pa u mnogim zemljama \u010dini znatan udio u poljoprivrednoj proizvodnji i gospodarstvu op\u0107enito. Pojava plijesni, a posljedi\u010dno i okratoksina A predstavlja najve\u0107i problem u uzgoju, Udio mikotoksina u su\u0161enom vo\u0107u, kao i u ostaloj hrani koja se stavlja na tr\u017ei\u0161te, odre\u0111uje se osjetljivim analiti\u010dkim metodama, ponajprije testom ELISA, koji je orijentacijska metoda, te HPLC-om i LC-MS\/MS-om, koji su potvrdne metode. Vjerodostojnost analiti\u010dke metode usko je povezana s uzimanjem uzorka na ispravan na\u010din, kao i njegovom dobrom homogenizacijom.<\/p>\n Klju\u010dne rije\u010di<\/strong> Kontrola okratoksina A u su\u0161enom vo\u0107u Izvorni znanstveni \u010dlanak https:\/\/doi.org\/10.24141\/1\/4\/2\/9 Robert Kecerin\u00a0; Nastavni zavod za javno zdravstvo \u201eDr. Andrija \u0160tampar\u201d, Zagreb, Hrvatska Marinko Petrovi\u0107\u00a0; Nastavni zavod za javno zdravstvo \u201eDr. Andrija \u0160tampar\u201d, Zagreb, Hrvatska Ivana Prskalo\u00a0; Nastavni zavod za javno zdravstvo \u201eDr. Andrija \u0160tampar\u201d, Zagreb, Hrvatska Vedran Jagi\u0107\u00a0; Nastavni zavod za javno zdravstvo \u201eDr. Andrija […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":414,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-512","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/512","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=512"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/512\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":535,"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/512\/revisions\/535"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/414"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=512"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nhttps:\/\/doi.org\/10.24141\/1\/4\/2\/9<\/a><\/p>\n
\nMarinko Petrovi\u0107<\/strong>\u00a0; Nastavni zavod za javno zdravstvo \u201eDr. Andrija \u0160tampar\u201d, Zagreb, Hrvatska
\nIvana Prskalo<\/strong>\u00a0; Nastavni zavod za javno zdravstvo \u201eDr. Andrija \u0160tampar\u201d, Zagreb, Hrvatska
\nVedran Jagi\u0107<\/strong>\u00a0; Nastavni zavod za javno zdravstvo \u201eDr. Andrija \u0160tampar\u201d, Zagreb, Hrvatska
\nDario Lasi\u0107<\/strong>\u00a0; Nastavni zavod za javno zdravstvo \u201eDr. Andrija \u0160tampar\u201d, Zagreb, Hrvatska<\/p>\n
\nOkratoksini su podgrupa mikotoksina koje stvaraju plijesni iz roda Aspergillus ochraceus i Penicillium viridicatum. Najpoznatiji je i najtoksi\u010dniji okratoksin A, manje je toksi\u010dan okratoksin B, a okratoksin C dobiven je samo u laboratorijskim uvjetima. Na pokusnim \u017eivotinjama dokazan je nefrotoksi\u010dan, karcinogen, teratogen te imunosupresivan u\u010dinak okratoksina A, a novija istra\u017eivanja dokazuju da ima i \u0161tetan u\u010dinak na reproduktivno zdravlje ljudi. Naj\u010de\u0161\u0107e se stvara na usjevima nakon \u017eetve ako govorimo o \u017eitaricama, ali predstavlja znatan zdravstveni te gospodarski problem i u proizvodnji, preradi, skladi\u0161tenju i distribuciji drugih kultura kao \u0161to su za\u010dini, kava, mahunarke, ora\u0161asti plodovi, vino, pivo, su\u0161eno vo\u0107e i sl.<\/p>\n
\nproizvodnji i distribuciji ovakve vrste hrane. Valja imati na umu da za\u0161tita proizvoda od pojave plijesni i stvaranja mikotoksina zapo\u010dinje ve\u0107 na samoj planta\u017ei i potrebno ju je kontinuirano provoditi kroz razli\u010dite proizvodne i manipulativne faze (prilikom dozrijevanja ploda, pri berbi, kod su\u0161enja, transportiranja, skladi\u0161tenja itd.).<\/p>\n
\nmikotoksini<\/a>; okratoksin A<\/a>; su\u0161eno vo\u0107e<\/a>; HPLC<\/a><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"