<\/p>\n
Komparativna studija samoprocjene zdravlja biciklista i neaktivnih osoba u Hrvatskoj<\/strong><\/p>\n Izvorni znanstveni \u010dlanak Vanja Lovreti\u0107<\/strong>\u00a0; Psihijatrijska bolnica “Sveti Ivan”, Zagreb, Hrvatska Puni tekst: engleski, pdf<\/strong> (1 MB) <\/a><\/p>\n Sa\u017eetak<\/strong> Klju\u010dne rije\u010di<\/strong> <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Komparativna studija samoprocjene zdravlja biciklista i neaktivnih osoba u Hrvatskoj Izvorni znanstveni \u010dlanak https:\/\/doi.org\/10.24141\/1\/3\/2\/3 Vanja Lovreti\u0107\u00a0; Psihijatrijska bolnica “Sveti Ivan”, Zagreb, Hrvatska Tomislav Benjak\u00a0; Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska Gorka Vuleti\u0107\u00a0; Sveu\u010dili\u0161te J. J. Strossmayer u Osijeku, Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju, Osijek, Hrvatska \u017deljka Drau\u0161nik\u00a0; Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":344,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-591","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/591","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=591"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/591\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":592,"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/591\/revisions\/592"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/344"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=591"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nhttps:\/\/doi.org\/10.24141\/1\/3\/2\/3<\/a><\/p>\n
\nTomislav Benjak<\/strong>\u00a0; Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
\nGorka Vuleti\u0107<\/strong>\u00a0; Sveu\u010dili\u0161te J. J. Strossmayer u Osijeku, Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju, Osijek, Hrvatska
\n\u017deljka Drau\u0161nik<\/strong>\u00a0; Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska<\/p>\n
\nCilj: Cilj ove studije bio je usporediti samoprocjenu zdravlja osoba koje redovito (tri ili vi\u0161e puta tjedno) voze bicikl u svrhu transporta i onih koje su ve\u0107inom ili u potpunosti neaktivne (manje od tri puta tjedno).
\nMetode: Istra\u017eivanje uklju\u010duje 108 osoba koje tri i vi\u0161e puta tjedno voze bicikl du\u017ee od pola sata. Prosje\u010dna dob ispitanika bila je 37 godina. \u0160ezdeset i \u0161est ispitanika bili su mu\u0161karci (61 %) i \u010detrdeset i dvije \u017eene (39 %). Kontrolna skupina sadr\u017eava 100 osoba prosje\u010dne dobi 39 godina. Me\u0111u kontrolnim ispitanicima 58 su bili mu\u0161karci (58 %), a 42 \u017eene (42 %). Samoprocjena zdravlja vr\u0161ila se s pomo\u0107u hrvatske verzije upitnika zdravstvenog stanja SF-36.
\nRezultati: Uo\u010dena je statisti\u010dki zna\u010dajna razlika u svim domenama zdravlja izme\u0111u biciklista i neaktivnih osoba. Najni\u017ee zdravstvene dimenzije u neaktivnih pojedinaca bile su vitalnost i energija, psihi\u010dko zdravlje i ograni\u010denja zbog emocionalnih problema. Ukupno 42,6 % biciklista i ne vi\u0161e od 17 % neaktivnih osoba izjavilo je da im je zdravlje bolje nego pro\u0161le godine. Razlika je tako\u0111er uo\u010dena i u segmentu pogor\u0161anja zdravlja u odnosu na pro\u0161lu godinu \u2013 30 % neaktivnih ispitanika izjavilo je da im se zdravlje pogor\u0161alo u odnosu na pro\u0161lu godinu, a isto je izjavilo samo 8 % biciklista. Dok 4 % neaktivnih ispitanika smatra da im se zdravlje drasti\u010dno pogor\u0161alo, nitko iz skupine biciklista ne misli tako.
\nZaklju\u010dak: Biciklisti do\u017eivljavaju svoje zdravlje mnogo boljim nego neaktivne osobe. Faktori stila \u017eivota koji utje\u010du na samoprocjenu zdravlja mogli bi biti va\u017eno obja\u0161njenje.<\/p>\n
\nbiciklisti<\/a>; samoprocjena zdravlja<\/a>; tjelesna aktivnost<\/a>; tjelesna neaktivnost<\/a>; Hrvatska<\/a><\/p>\n