<\/p>\n
Sindrom sagorijevanja i mentalno zdravlje kod medicinskog osoblja sa psihijatrijskog i nepsihijatrijskih odjela<\/strong><\/p>\n Izvorni znanstveni \u010dlanak Renata Sviben<\/strong> Puni tekst: hrvatski, pdf<\/strong> (2 MB) <\/a><\/p>\n Sa\u017eetak<\/strong> Klju\u010dne rije\u010di<\/strong> Sindrom sagorijevanja i mentalno zdravlje kod medicinskog osoblja sa psihijatrijskog i nepsihijatrijskih odjela Izvorni znanstveni \u010dlanak https:\/\/doi.org\/10.24141\/1\/3\/2\/4 Renata Sviben Zrinka Pukljak Iri\u010danin\u00a0; Katedra za zdravstvenu psihologiju, Zdravstveno veleu\u010dili\u0161te, Zagreb, Hrvatska Anita Lauri Korajlija\u00a0; Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska Ida \u010cular Reljanovi\u0107\u00a0; Odjel psihijatrije, Op\u0107a bolnica \u0160ibensko kninske \u017eupanije, \u0160ibenik, Hrvatska […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":344,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-594","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/594","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=594"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/594\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":595,"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/594\/revisions\/595"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/344"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=594"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nhttps:\/\/doi.org\/10.24141\/1\/3\/2\/4<\/a><\/p>\n
\nZrinka Pukljak Iri\u010danin<\/strong>\u00a0; Katedra za zdravstvenu psihologiju, Zdravstveno veleu\u010dili\u0161te, Zagreb, Hrvatska
\nAnita Lauri Korajlija<\/strong>\u00a0; Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
\nIda \u010cular Reljanovi\u0107<\/strong>\u00a0; Odjel psihijatrije, Op\u0107a bolnica \u0160ibensko kninske \u017eupanije, \u0160ibenik, Hrvatska<\/p>\n
\nCilj ovog istra\u017eivanja bio je ispitati sagorijevanje na poslu (definirano emocionalnom iscrpljeno\u0161\u0107u, depersonalizacijom i percepcijom smanjenoga osobnog postignu\u0107a) i mentalno zdravlje (definirano otporno\u0161\u0107u na stres, subjektivnom procjenom zadovoljstva \u017eivotom i izra\u017eeno\u0161\u0107u op\u0107ih psihopatolo\u0161kih smetnji) te usporediti stupnjeve sagorijevanja i mentalno zdravlje kod medicinskog osoblja s razli\u010ditih odjela. Sudionici su bili 123 medicinske sestre \/ medicinska tehni\u010dara s nepsihijatrijskih i 51 sa psihijatrijskog odjela. Na cijelom uzorku rezultati ukazuju na visok stupanj emocionalne iscrpljenosti te umjerenu depersonalizaciju i osobno postignu\u0107e sudionika. Medicinske sestre \/ medicinski tehni\u010dari zadovoljni su \u017eivotom, u prosjeku umjereno otporni na stres i nemaju izra\u017eenijih psihopatolo\u0161kih odstupanja. Sudionici zaposleni na nepsihijatrijskim odjelima posti\u017eu visoke rezultate na skali emocionalne iscrpljenosti i umjerene rezultate na skali osobnog postignu\u0107a i depersonalizacije. Sudionici zaposleni na psihijatrijskom odjelu posti\u017eu umjerene rezultate na skali emocionalne iscrpljenosti, depersonalizacije i osobnog postignu\u0107a. Osoblje s nepsihijatrijskih odjela ima vi\u0161e osobno postignu\u0107e i vi\u0161u razinu emocionalne iscrpljenosti od osoblja sa psihijatrijskog odjela.
\nNisu utvr\u0111ene statisti\u010dki zna\u010dajne razlike u sagorijevanju i mentalnom zdravlju s obzirom na partnerski i roditeljski status osoblja na \u010ditavom uzorku. Kod osoblja sa psihijatrijskog odjela dulji radni sta\u017e povezan je s vi\u0161om razinom depersonalizacije i vi\u0161om razinom op\u0107ih psihopatolo\u0161kih simptoma. S druge strane, kod nepsihijatrijskog osoblja dulji radni sta\u017e povezan je s vi\u0161om razinom osobnog postignu\u0107a i vi\u0161om otpornosti na stres. Rezultati pokazuju da izme\u0111u osoblja sa psihijatrijskog i nepsihijatrijskih odjela postoje odre\u0111ene razlike u dimenzijama sagorijevanja i njihovu odnosu s radnim sta\u017eem, \u0161to je va\u017ean nalaz u planiranju intervencija koje bi bile usmjerene na ubla\u017eavanje posljedica stresa na radnom mjestu.<\/p>\n
\nsagorijevanje<\/a>; otpornost na stres<\/a>; zadovoljstvo \u017eivotom<\/a>; mentalno zdravlje<\/a><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"