<\/p>\n
Utjecaj socijalne podr\u0161ke na kvalitetu \u017eivota osoba s o\u0161te\u0107enjem sluha<\/strong><\/p>\n Izvorni znanstveni \u010dlanak Vanja Lovreti\u0107<\/strong>\u00a0; Psihijatrijska bolnica \u201cSveti Ivan\u201d, Jankomir 11, Zagreb, Hrvatska Puni tekst: engleski,\u00a0pdf<\/strong>\u00a0(1 MB)<\/a><\/p>\n Sa\u017eetak<\/strong> Cilj: Ispitati subjektivnu kvalitetu \u017eivota osoba s te\u0161kim o\u0161te\u0107enjem sluha u odnosu na kori\u0161tenje slu\u0161nim pomagalima i percipiranu socijalnu podr\u0161ku.<\/p>\n Metode: Studija je uklju\u010divala 155 \u010dlanova Saveza gluhih i nagluhih osoba iz Osijeka i Zagreba. Podaci su prikupljeni tijekom listopada i studenoga 2011. Primijenjen je multidimenzionalni pristup kako bi se izmjerila kvaliteta \u017eivota putem sljede\u0107ih instrumenata: Indeksa osobne dobrobiti za odrasle (Personal Wellbeing Index \u2013 Adult (PWI)), Skale percipirane socijalne podr\u0161ke (Scales of Perceived Social Support (SPSS)) i Sociodemografskoga zdravstvenog upitnika (Socio-Demographic Health Questionnaire).<\/p>\n Rezultati: Prosje\u010dni rezultat na Skali percipirane socijalne podr\u0161ke (SPSS) bio je 200,06 (SD = 39,01). Ve\u0107ina socijalne podr\u0161ke primljena je od \u010dlanova obitelji (M = 101,74; SD = 24,73). Deskriptivna analiza domena Indeksa osobne dobrobiti i kvalitete \u017eivota pokazala je nizak rezultat za Indeks osobne dobrobiti (M = 56,64; SD = 18,78), najve\u0107a razina zadovoljstva bila je s bliskim (intimnim) odnosima (M = 6,64; SD = 2,44), a najni\u017ea za osje\u0107aj sigurnosti u budu\u0107nosti (M = 4,85; SD = 2,53). Najve\u0107a korelacija dobivena je izme\u0111u bliskih odnosa i ukupne socijalne podr\u0161ke (r = 0,626; p < 0,01), a najni\u017ea izme\u0111u materijalnog blagostanja i socijalne podr\u0161- ke obitelji (r = 0,282; p < 0,01). socijalna podr\u0161ka bila je najja\u010di signifikantni prediktor ukupne kvalitete \u017eivota (obja\u0161njavaju\u0107i 22 % varijance kvalitete \u017eivota). Osobe koje su se koristile slu\u0161nim pomagalima imale su statisti\u010dki zna\u010dajno vi\u0161e rezultate ukupne kvalitete \u017eivota, kao i na domenama zdravlja, bliskih odnosa i sigurnosti te socijalne podr\u0161ke.<\/p>\n Zaklju\u010dak: Ova studija pokazuje da kori\u0161tenje slu\u0161nim pomagalima rezultira ve\u0107om percepcijom socijalne podr\u0161ke, koja je najja\u010di prediktor ukupne kvalitete \u017eivota.<\/p>\n Klju\u010dne rije\u010di<\/strong> Utjecaj socijalne podr\u0161ke na kvalitetu \u017eivota osoba s o\u0161te\u0107enjem sluha Izvorni znanstveni \u010dlanak https:\/\/doi.org\/10.24141\/1\/2\/1\/1 Vanja Lovreti\u0107\u00a0; Psihijatrijska bolnica \u201cSveti Ivan\u201d, Jankomir 11, Zagreb, Hrvatska Ksenija Pongrac\u00a0; Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju, Sveu\u010dili\u0161te Josipa Jurja Strossmayera, Osijek, Hrvatska Gorka Vuleti\u0107\u00a0; Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju, Sveu\u010dili\u0161te Josipa Jurja Strossmayera, Osijek, Hrvatska Tomislav Benjak\u00a0; Hrvatski zavod za […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":245,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-700","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/700","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=700"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/700\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":701,"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/700\/revisions\/701"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/245"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=700"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nhttps:\/\/doi.org\/10.24141\/1\/2\/1\/1<\/a><\/p>\n
\nKsenija Pongrac<\/strong>\u00a0; Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju, Sveu\u010dili\u0161te Josipa Jurja Strossmayera, Osijek, Hrvatska
\nGorka Vuleti\u0107<\/strong>\u00a0; Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju, Sveu\u010dili\u0161te Josipa Jurja Strossmayera, Osijek, Hrvatska
\nTomislav Benjak<\/strong>\u00a0; Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska<\/p>\n
\nUvod: Pogor\u0161anje o\u0161te\u0107enja sluha reducira kvalitetu \u017eivota. Postoje dokazi koji potvr\u0111uju postojanje pozitivnog odnosa izme\u0111u socijalne podr\u0161ke i subjektivne kvalitete \u017eivota.<\/p>\n
\no\u0161te\u0107enje sluha<\/a>;\u00a0kvaliteta \u017eivota<\/a>;\u00a0socijalna podr\u0161ka<\/a>;\u00a0slu\u0161na pomagala<\/a><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"