<\/p>\n
U\u010dinkovitost dekompresijske terapije kralje\u017enice bolesnika s cervikobrahijalnim sindromom<\/strong><\/p>\n Stru\u010dni rad Lidija Pavlovi\u0107<\/strong>\u00a0; Lumbalis centar, Sveti Martin na Muri Puni tekst: hrvatski, pdf<\/strong> (2 MB) <\/a><\/p>\n Sa\u017eetak<\/strong> Cilj je ovog istra\u017eivanja provjeriti uspje\u0161nost dekompresijske terapije kralje\u017enice mjerene kao ishod na specifi\u010dnim neurodinami\u010dkim testovima kod bolesnika s cervikobrahijalnim sindromom te utvrditi povezanost sociodemografskih \u010dimbenika s uspje\u0161no\u0161\u0107u dekompresijske terapije kralje\u017enice kod cervikobrahijalnog sindroma.<\/p>\n U istra\u017eivanju je sudjelovalo 50 sudionika (54 % \u017eena) s cervikobrahijalnim sindromom, dobnog raspona od 28 do 68 godina s prosjekom 50. Akutno trajanje simptoma zabilje\u017eeno je kod 62 % bolesnika, a kroni\u010dno kod 38 %. Frekvencija dolazaka na terapiju kre\u0107e se od 3 do 8, s dominantnom vrijedno\u0161\u0107u 4. Za potrebe istra\u017eivanja primjenjivala su se tri specifi\u010dna testa: Slump test, Spurlingov test i test cervikalne distrakcije.<\/p>\n Osobe s cervikobrahijalnim sindromom nakon provedene dekompresijske terapije kralje\u017enice zna\u010dajno se razlikuju u ishodu na Slump testu, Spurlingovu testu i testu cervikalne distrakcije u odnosu na stanje prije terapije: nakon terapije ima zna\u010dajno vi\u0161e osoba koje uspje\u0161no prolaze navedene testove. Od promatranih sociodemografskih obilje\u017eja, zna\u010dajna se pokazala dob sudionika: sudionici koji uspje\u0161no rje\u0161avaju Slump test i Spurlingov test nakon terapije znatno su mla\u0111i od neuspje\u0161nih. Kroni\u010dni bolesnici nakon terapije posti\u017eu znatno slabiji ishod na sva tri testa u odnosu na akutne bolesnike, a te se dvije skupine ujedno razlikuju i po dobi: kroni\u010dni bolesnici znatno su stariji, dok po broju dolazaka na terapije nije na\u0111ena zna\u010dajna razlika. U regresijskoj analizi trajanje oboljenja pokazalo se kao zna\u010dajan prediktor, za razliku od dobi, koja nije zna\u010dajna. Spol, tjelesna te\u017eina te broj dolazaka na terapije nisu povezani s u\u010dinkom na testovima.<\/p>\n Klju\u010dne rije\u010di<\/strong> U\u010dinkovitost dekompresijske terapije kralje\u017enice bolesnika s cervikobrahijalnim sindromom Stru\u010dni rad https:\/\/doi.org\/10.24141\/1\/1\/2\/5 Lidija Pavlovi\u0107\u00a0; Lumbalis centar, Sveti Martin na Muri Dalibor Kiseljak\u00a0; Zdravstveno veleu\u010dili\u0161te, Zagreb Olivera Petrak\u00a0; Zdravstveno veleu\u010dili\u0161te, Zagreb Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) Sa\u017eetak Cervikobrahijalni sindrom uvelike naru\u0161ava nesmetano obavljanje aktivnosti svakodnevnog \u017eivota i poslovnih aktivnosti te je predmet brojnih istra\u017eivanja. Kompresija neurolo\u0161kih […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":196,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-734","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/734","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=734"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/734\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":735,"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/734\/revisions\/735"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/196"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/jahs.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=734"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nhttps:\/\/doi.org\/10.24141\/1\/1\/2\/5<\/a><\/p>\n
\nDalibor Kiseljak\u00a0<\/strong>; Zdravstveno veleu\u010dili\u0161te, Zagreb
\nOlivera Petrak<\/strong>\u00a0; Zdravstveno veleu\u010dili\u0161te, Zagreb<\/p>\n
\nCervikobrahijalni sindrom uvelike naru\u0161ava nesmetano obavljanje aktivnosti svakodnevnog \u017eivota i poslovnih aktivnosti te je predmet brojnih istra\u017eivanja. Kompresija neurolo\u0161kih struktura zbog hernije diska u kralje\u017enici s osjetno-motori\u010dkim deficitom predstavlja indikaciju za operativno lije\u010denje. Posljednjih godina poraslo je zanimanje za trakciju (dekompresiju) kao na\u010din lije\u010denja te su razvijene brojne nove metode zasnovane na neurofiziolo\u0161kim i biokemijskim na\u010delima. Zbog toga se trakcija sve vi\u0161e primjenjuje u lije\u010denju razli\u010ditih stanja. Dekompresijska terapija kralje\u017enice predstavlja neinvazivan pristup u lije\u010denju cervikobrahijalnog sindroma.<\/p>\n
\ncervikobrahijalni sindrom<\/a>; dekompresijska terapija<\/a>; trakcija<\/a>; neurodinami\u010dki test<\/a><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"