Sestrinska skrb za bolesnika liječenog VAC terapijom
1 Klaudia Knezić
2 Jasmina Kruško
3 Sanela Takus
4 Mateja Krznar
1 Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za kirurgiju, Zavod za plastičnu, rekonstruktivnu i kirurgiju dojke, Zagreb, Hrvatska
2 Klinika za dječje bolesti Zagreb, Referentni centar za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i poremećaje hrane, Zagreb, Hrvatska
3 Lungenklinik Köln-Merheim, Odjel za pneumologiju/ onkologiju i torakalnu kirurgiju, Njemačka
4 DEBRA, društvo oboljelih od bulozne epidermolize, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Terapija negativnim tlakom (Vacuum Assisted Closure) je metoda liječenja rana koja se praktično primjenjuje klinikama diljem svijeta, a počeci joj se naziru još u 1995. godini. VAC sustav osobito je učinkovit u liječenju traumatskih i kroničnih rana. Uspjeh liječenja VAC terapijom ovisi o nekoliko čimbenika, od kojih su najznačajniji dobra kirurška tehnika, pravilna procjena stanja bolesnika, te planiranje i pro-vođenje postupka s pozitivnom evaluacijom na kraju liječenja. Postupci medicinske sestre kod postavljanja VAC aparata usmjereni su na psihofizičko stanje pacijenta, procjenu kože prije i nakon primjene VAC terapije, procjenu okolnog tkiva, procjenu položaja bolesnika u krevetu, procjenu i prilagodbu mikroklimatskih uvjeta te procjenu prisutnosti rizika od krvarenja. Veoma je važna edukacija bolesnika.
Cilj članka je opisati postupak liječenja kronične rane VAC terapijom te pobliže objasniti zadaće medicinske se-stre tijekom VAC terapije. Medicinska sestra mora posjedovati specifična znanja radi provođenja postupka, mora biti educirana u pružanju zdravstvene njege bolesniku s kroničnom ranom te podrška i oslonac bolesniku.
VAC metoda je siguran i uspješan način liječenja, a s obzirom na to da je ekonomski povoljna za zdravstveni su-stav i bolesnike, sve je češće metoda izbora u liječenju bolesnika s kroničnim ranama.
Ključne riječi: VAC terapija, kronične rane, zdravstvena njega