Razmišljanja i razina znanja o palijativnoj skrbi kod studenata studija sestrinstva u Dubrovniku
1 Vedrana Iveta
2 Mara Županić
3 Dubravka Bartolek Hamp
4 Anita Miljas
1 Dom zdravlja Dubrovnik
2 Zdravstveno veleučilište Zagreb
3 Klinički bolnički centar Zagreb
4 Opća bolnica Dubrovnik
Sažetak
Uvod: Palijativna skrb (PS) još je uvijek velika nepoznanica, kao i samom značenje te riječi. Danas, nakon što se pojam PS u medicini već desetak godina aktivno upotrebljava u našoj zemlji, možemo reći da je neznanja još uvijek dosta kako među zdravstvenim djelatnicima tako i u ostaloj populaciji. Sam naziv nosi „stigmu” uzrokovanu nedovoljnim znanjem i edukacijom. Upravo edukacija predstavlja ključni element u aktivnijoj primjeni resursa PS-a u svim fazama bolesti, kod bolesnika kojima je takva skrb potrebna. PS je i sveobuhvatna skrb primjerena teško oboljelom pacijentu čije se potrebe prepoznaju i uklanjaju multidisciplinarnim i holističkim pristupom. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi znanja i stavove studenata
sestrinstva o palijativnoj skrbi te ustanoviti u kolikoj mjeri njihova dob, edukacija te iskustvo ili radno mjesto imaju utjecaja na njihovo razmišljanje o palijativnoj skrbi.
Metode istraživanja: Istraživanje je provedeno dobrovoljnom i anonimnom anketom studenata na preddiplomskom i diplomskom studiju sestrinstva pri Sveučilištu u Dubrovniku. U anketu su bili uključeni studenti u radnom odnosu i nezaposleni studenti te studenti zdravstvene i nezdravstvene struke. Mjerni instrument primijenjen u ovom presječnom istraživanju bio je standardizirani upitnik PCQN (Palliative Care Quiz for Nurses). Upitnik sadrži 20 pitanja koja se odnose na filozofiju palijativne skrbi, kontrolu boli i pridruženih simptoma bolesti te psihičku, duhovnu i socijalnu problematiku PS-a. Ponuđeni odgovori na pitanja bili su: točno, netočno i ne znam. Točan odgovor bio je bodovan jednim bodom, dok su odgovori ne znam i netočno analizirani kao nula bodova. U statističkoj analizi primijenjena je analiza varijance (ANOVA) uz Kruskal-Wallisov i Mann-Whitneyjev U-test.
Rezultati: Većina ispitanika smatrala je da je dobro što se danas u izvedbeni plan studija uveo predmet Palijativna skrb (55,4 %). Nijedan student nije točno odgovorio na više od 12 pitanja, što u usporedbi s istovrsnim studijama drugih autora ukazuje na činjenicu da među našim ispitanicima postoji temeljno znanje.
Ključne riječi: palijativna skrb, medicinska sestra, PCQN upitnik, studij sestrinstvo