Istraživanje profesionalnih namjera i adaptabilnosti učenika zdravstvenih škola

 

1 Zlatka Kozjak Mikić
1 Zdravstveno učilište, Medvedgradska 55, Zagreb

Sažetak

Cilj je rada ispitati profesionalne namjere i različite aspekte profesionalne adaptabilnosti učenika zdravstvenih škola. Sudjelovalo je 350 učenika, a primijenjene su hrvatske verzije skala CAAS i IPIP-20 te upitnik sastavljen za potrebe ovog istraživanja. Podaci su analizirani t-testovima, analizom varijance i regresijskom analizom. Učenici čija je profesionalna namjera nastaviti školovanje na fakultetima srodnim njihovu srednjoškolskom zanimanju imaju višu profesionalnu adaptabilnost (t(324) = 3,88; p < 0,000), zadovoljniji su svojim srednjoškolskim zanimanjem (t(324) = 7,22; p < 0,000) i lakše im je donijeti odluku o profesionalnoj budućnosti (t(324) = 5,55; p < 0,000) te postižu viši rezultat na osobini savjesnost (t(324) = 3,62; p < 0,000) u odnosu na učenike drugačijih profesionalnih namjera. Učenici koji nakon srednje škole odmah namjeravaju izaći na tržište rada imaju višu savjesnost od skupine učenika koji namjeravaju nastaviti školovanje izvan zdravstvenog područja (F(2/173) = 5,18; p < 0,000) i višu kontrolu nad svojim svoj karijernim putem u odnosu na skupinu učenika koji su još neodlučni (F(2/173) = 3,66; p < 0,005). U odnosu na te obje skupine, viša im je i emocionalna stabilnost (F(2/173) = 5,72; p < 0,000), zadovoljniji su odabranim srednjoškolskim zanimanjem (F(2/173) = 40,04; p < 0,000) i lakšim percipiraju donošenje odluke o profesionalnoj budućnosti (F(2/173) = 45,02; p < 0,000). 39 % varijance kriterijske varijable profesionalna adaptabilnost (R2 = 0,39; F (7/342) = 32,07; p < 0,000) može se objasniti prediktorima: osobine ličnosti, zadovoljstvo odabranim srednjoškolskim zanimanjem i percepcija zahtjevnosti donošenja odluke o profesionalnoj budućnosti. Značajan samostalni doprinos imaju prediktori savjesnost, intelekt, zadovoljstvo odabranim srednjoškolskim zanimanjem i percepcija zahtjevnosti donošenja odluke o profesionalnoj budućnosti, a najveći ima savjesnost. Rezultati dopunjuju dosadašnje spoznaje o profesionalnoj adaptabilnosti učenika adolescentne dobi u specifičnom kontekstu zdravstvenih zanimanja.

Ključne riječi: profesionalne namjere, profesionalna adaptabilnost, učenici zdravstvenih škola

https://doi.org/10.24141/1/10/1/3