Warning: "continue" targeting switch is equivalent to "break". Did you mean to use "continue 2"? in /home/magisinf/jahs.eu/wp-content/plugins/qtranslate-x/qtranslate_frontend.php on line 497
Utjecaj socijalne podrške na kvalitetu života osoba s oštećenjem sluha | Journal of Applied Health Sciences

Utjecaj socijalne podrške na kvalitetu života osoba s oštećenjem sluha

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.24141/1/2/1/1

Vanja Lovretić ; Psihijatrijska bolnica “Sveti Ivan”, Jankomir 11, Zagreb, Hrvatska
Ksenija Pongrac ; Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Osijek, Hrvatska
Gorka Vuletić ; Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Osijek, Hrvatska
Tomislav Benjak ; Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: engleski, pdf (1 MB)

Sažetak
Uvod: Pogoršanje oštećenja sluha reducira kvalitetu života. Postoje dokazi koji potvrđuju postojanje pozitivnog odnosa između socijalne podrške i subjektivne kvalitete života.

Cilj: Ispitati subjektivnu kvalitetu života osoba s teškim oštećenjem sluha u odnosu na korištenje slušnim pomagalima i percipiranu socijalnu podršku.

Metode: Studija je uključivala 155 članova Saveza gluhih i nagluhih osoba iz Osijeka i Zagreba. Podaci su prikupljeni tijekom listopada i studenoga 2011. Primijenjen je multidimenzionalni pristup kako bi se izmjerila kvaliteta života putem sljedećih instrumenata: Indeksa osobne dobrobiti za odrasle (Personal Wellbeing Index – Adult (PWI)), Skale percipirane socijalne podrške (Scales of Perceived Social Support (SPSS)) i Sociodemografskoga zdravstvenog upitnika (Socio-Demographic Health Questionnaire).

Rezultati: Prosječni rezultat na Skali percipirane socijalne podrške (SPSS) bio je 200,06 (SD = 39,01). Većina socijalne podrške primljena je od članova obitelji (M = 101,74; SD = 24,73). Deskriptivna analiza domena Indeksa osobne dobrobiti i kvalitete života pokazala je nizak rezultat za Indeks osobne dobrobiti (M = 56,64; SD = 18,78), najveća razina zadovoljstva bila je s bliskim (intimnim) odnosima (M = 6,64; SD = 2,44), a najniža za osjećaj sigurnosti u budućnosti (M = 4,85; SD = 2,53). Najveća korelacija dobivena je između bliskih odnosa i ukupne socijalne podrške (r = 0,626; p < 0,01), a najniža između materijalnog blagostanja i socijalne podrš- ke obitelji (r = 0,282; p < 0,01). socijalna podrška bila je najjači signifikantni prediktor ukupne kvalitete života (objašnjavajući 22 % varijance kvalitete života). Osobe koje su se koristile slušnim pomagalima imale su statistički značajno više rezultate ukupne kvalitete života, kao i na domenama zdravlja, bliskih odnosa i sigurnosti te socijalne podrške.

Zaključak: Ova studija pokazuje da korištenje slušnim pomagalima rezultira većom percepcijom socijalne podrške, koja je najjači prediktor ukupne kvalitete života.

Ključne riječi
oštećenje sluha; kvaliteta života; socijalna podrška; slušna pomagala