Stavovi prema dojenju i praksa dojenja: nedostatak podrške dojenju u javnosti kao čimbenik niskih stopa dojenja
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.24141/1/3/2/1
Željka Buturović ; Institut društvenih nauka Beograd, Beograd, Srbija
Suzana Ignjatović ; Institut društvenih nauka Beograd, Beograd, Srbija
Mirjana Rašević ; Institut društvenih nauka Beograd, Beograd, Srbija
Puni tekst: engleski, pdf (2 MB)
Sažetak
Srbija je zemlja s jednom od najnižih stopa dojenja u svijetu: 51 % žena započne s dojenjem, a samo 13 % isključivo doji šest mjeseci. S obzirom na to da su srpske društvene i zdravstvene politike poprilično pogodne, potrebno je usredotočiti se na psihosocijalne i kulturne čimbenike te stavove kao čimbenike u donošenju odluke o dojenju. Dojenje u javnosti jedno je od najkontroverznijih pitanja. Nedostatak podrške dojenju u javnosti mogao bi biti važan uzrok niskih stopa dojenja i njegova kratkog trajanja zbog obeshrabrivanja žena da slobodnije doje.
Cilj je ovog istraživanja utvrditi u kojoj mjeri majke, očevi i osobe koje nisu roditelji podržavaju dojenje u javnosti, samostalno i u usporedbi s njihovim drugim stavovima o dojenju. Istraživanje koje je obuhvaćalo 1884 odraslih Srba, većinom vrlo angažiranih majki, provedeno je putem interneta. Prosječna podrška za nepokriveno dojenje u javnosti iznosila je 6,3 na skali od 1 do 10. Postoji statistički značajna razlika u podršci dojenju u javnosti prema intenzitetu dojenja (među majkama), roditeljskom statusu i spolu. Nema značajne razlike u podršci prema dobi i obrazovanju. Podrška dojenju u javnosti niža je od podrške dojenju općenito. Čak i vrlo angažirane i informirane majke, koje u velikoj mjeri podupiru dojenje općenito, ne podržavaju dojenje u javnosti. Ista tendencija otkrivena je u široj javnosti koju u našem uzorku predstavljaju osobe koje nisu roditelji. Opće neodobravanje dojenja u javnosti moglo bi biti praktična prepreka dojenju. Ovi rezultati ukazuju na to da je stavove o dojenju potrebno uzeti u obzir u budućim politikama za podršku dojenju.
Ključne riječi
hranjenje dojenčeta; dojenje u javnosti; prepreke dojenju; stavovi o dojenju